VOJVODINA HUNGARIANS IN THE DIGITAL AGE: THE OUTCOMES OF MULTILINGUALISM AND DIGITAL NATIVENESS AND THEIR EFFECT ON LINGUISTIC PRACTICES

Apstrakt

U izrazito višejezičnom kontekstu Vojvodine, ova studija ispituje odnos između digitalne nativnosti i transjezičkih praksi, kao i varijacije u jezičkim izborima i stavovima mladih vojvođanskih Mađara u zavisnosti od stepena digitalne nativnosti. Istraživanje je zasnovano na kvantitativnom pristupu, pri čemu je onlajn upitnik distribuiran putem društvenih mreža (Facebook, Reddit i Instagram). Analiza obuhvata stratifikovani slučajni uzorak od 600 vojvođanskih Mađara, a korišćena je adaptirana verzija testa digitalne nativnosti koji su razvile Helsper i Ejnon (Helsper/Eynon 2010), sa ciljem da se prikupe podaci o digitalnim navikama, medijskoj izloženosti i jezičkim praksama ispitanika. Rezultati pokazuju da različiti nivoi izloženosti tehnologiji, jezicima i medijima značajno utiču na jezičke izbore i stavove prema transjezičkim praksama. Jedan od ključnih nalaza ukazuje na jasan starosni obrazac: samopouzdanje u pogledu digitalnih i internet veština postepeno opada sa godinama. Dok stariji ispitanici u većoj meri dolaze u kontakt sa mađarskim i srpskim jezikom, mlađe generacije pokazuju znatno viši nivo samopouzdanja u digitalnim kompetencijama, kao i intenzivniju izloženost engleskom jeziku u onlajn medijskom prostoru. Kada je reč o kreiranju i konzumiranju sadržaja, uočava se izražen i postepen pad upotrebe srpskog jezika sa porastom digitalnog samopouzdanja, dok se, nasuprot tome, upotreba i deljenje sadržaja na engleskom jeziku povećavaju sa višim nivoima digitalne nativnosti. Razlike u stavovima prema transjezičkim praksama dodatno ukazuju na to da digitalni izvorni govornici pokazuju veću otvorenost i fleksibilnost u odnosu na digitalne imigrante. Ova otvorenost može se povezati sa dinamičnom i višejezičnom prirodom digitalnih platformi koje digitalni izvorni govornici redovno koriste, a na kojima su fluidne jezičke prakse široko rasprostranjene i društveno prihvaćene. Studija ističe ključnu ulogu digitalnih kompetencija u oblikovanju jezičkog repertoara pripadnika manjinskih zajednica i ukazuje na to da prihvatanje transjezičkih praksi u digitalnim prostorima može pozitivno doprineti vidljivosti, prilagodljivosti i dugoročnom očuvanju vojvođanskog mađarskog jezika.